LEC


	DUAN æARENOG DUANA


	LETEI CIRKUS æARENOG DUANA

Nepocesljane misli Jerzy Stanislaw Lec
NEPO¬EæLJANE MISLI

Sjedio sam jednog dana u kavani. Obuzeo me nekakav Ÿudan osje†aj tjeskobe. Poznajete taj osje†aj! ¬ovjek je tada u stanju prelistati Ÿitav rjeŸnik u potrazi za pravom rijeŸi koja bi taj osje†aj precizno imenovala. Srce je znalo da tu neŸega nedostaje.
Onda mi je netko priçao i upitao: "Oprostite, niste li sluŸajno vidjeli Leca?"
I tada sam opazio, da me tu uop†e nema. Nedostajao sam sƒm sebi.
Tim Lecovim rijeŸima zapoŸinje jedna od zbirki njegovih nepoŸeçljanih misli, rijeŸima koje bi se nekome tko se prvi put susre†e s njegovim stvaralaçtvom, mogle uŸiniti neobiŸnima. Za znalca njegovih misli to je tek jedna od njegovih dosjetki.
Kad bismo jednom rijeŸju, lecovski kratko, htjeli okarakterizirati njegovo stvaralaçtvo i §ivot, najprikladnija bi bila rijeŸ lapidarnost.
Bio je majstor kratko†e, od samog prezimena (izabrao je kra†i oblik prezimena prilagoÐavaju†i ga joç uz to i poljskoj grafiji), sve do vrste stvaralaçtva koju je izabrao. Sam se çali na raŸun te kratko†e: Popularnost? Hmm. Ve† kod obli§njeg frizera mo§ete Ÿuti: "Gospodin L.? Naravno da ga poznajem. æiça se kratko." A i §ivot mu je bio kratak. Ipak, kratko†a njegovu opusu ni §ivotu nije oduzela niçta od sadr§ajnosti.
RoÐen je 6. o§ujka 1909. godine u Lavovu. Njegova je majka bila k†i zemljovlasnika, dok mu je otac bio sin baruna de Tusch-Letza, Ÿija je obitelj proçla, kako piçe biograf, "mitski put §idovske dijaspore od æpanjolske, NjemaŸke do slavenskih zemalja".
Stanisˆaw Jerzy Lec debitirao je pjesmom Prolje†e 1929. godine, a kao ve†ina mladih pjesnika, svoje prve stihove objavljivao je u Ÿasopisima.
Godine 1933. dobio je titulu magistra prava, istovremeno objavljuju†i prvu zbirku pjesama Boje (Barwy). Gradovi s kojima je povezan njegov §ivot su Lavov - u kojemu je odrastao, Krakov - gdje je debitirao kao pisac i Varçava - u kojoj je proveo ve†i dio svoga §ivota i u kojoj se i o§enio. Rat ga je zatekao u Lavovu. Njegovo prvotno opredjeljenje bilo je ljeviŸarsko, çto se odra§avalo i u njegovom stvaralaçtvu. Tako je svoje pjesme objavljivao u Crvenoj zastavi (Czerwony sztandar) i u Novim vidokruzima (Nowe Widnokregi) a svojevremeno je bila zapa§ena njegova poema Staljin.
Nakon uhi†enja 1941. dvije je godine zatoŸen u koncentracijskom logoru u Tarnopolu, odakle 1943., utekavçi od sigurne smrti (bje§i neposredno prije pogubljenja nakon çto si je iskopao grob), preruçen u njemaŸkog vojnika dospijeva u Varçavu gdje se ukljuŸuje u pokret otpora, a 1944. pristupa poljskoj vojsci.
Po zavrçetku rata obnavlja poznati satiriŸki Ÿasopis PribadaŸe (Szpilki). Tada izdaje zbirke satira i epigrama æetnja cinika (Spacer cynika) i Biljeçke s bojiçnice (Notatki polowe). Kao ataçe za tisak Poljske Narodne Republike odlazi 1946. sa §enom i djecom u BeŸ. Godine 1948. izdaje zbirke ¦ivot je epigram (½ycie jest fraszk¥) te Epigrame i satire, a 1950. izbor lirskih pjesama Nove pjesme (Nowe wiersze). Napuçta BeŸ i s obitelji odlazi u Izrael, gdje ostaje do 1952. Taj neobiŸan postupak doŸekan je neprijateljski kako u Izraelu tako i u Poljskoj. To je bilo dovoljno da njegove knjige budu zabranjene i povuŸene iz knji§nica, a on sam prestane objavljivati svoje radove nekoliko idu†ih godina. U to doba cenzuri podlije§u ne samo njegova djela nego i biografija.
No, u Izraelu ne nalazi sebe. NostalgiŸan za Poljskom, iako svjestan staljinistiŸkih vremena, sa sinom se usred naj§eç†eg staljinizma vra†a u domovinu. Pisanje NepoŸeçljanih misli, koje je poŸeo redovito objavljivati u novinama od 1955. godine, omogu†ilo mu je novi naŸin izra§avanja. KritiŸari njegova stvaralaçtva naglaçavaju da "izum" NepoŸeçljanih misli nije bio samo stvaralaŸki Ÿin nego i recept za §ivotnu filozofiju. Taj "izum" donio mu je osim toga i slavu. Iako je od njegove smrti proçlo dosta vremena (Lec je umro 7. svibnja 1966.), stalno se pojavljuju nove, joç neobjavljene NepoŸeçljane misli, one koje je imao obiŸaj zapisivati na salvetama i raŸunima u kavanama u kojima bi ispijao svoje svakodnevne kave. Njegovi aforizmi ve† su tada bili vrlo poznati, a on sam ulazi u antologiju svjetske aforistike.
U ovoj knjizi objavljujemo izbor iz jedne od posljednjih dopunjenih zbirki NepoŸeçljanih misli (izdanje 1996.). U§ivajte u Ÿitanju Lecovih Misli! Ako vam se nakon prvog Ÿitanja proŸitana misao uŸini jednostavnom, proŸitajte je drugi put, i zapazit †ete i onaj drugi i tre†i nivo. Kad vam se, pak, misao uŸini previçe slo§enom, sjetite se Lecovih rijeŸi: Neki ljudi ne idu za mojom miçlju u pravom smjeru. Krenuo sam tragom jedne od svojih Ÿitateljica i vratio se tek nakon tri dana. Lec nas na pomalo sarkastiŸan naŸin upozorava da ne tra§imo dubinu tamo gdje je nema ili, çto je za njega tipiŸno, da on sƒm ne preuzima odgovornost za interpretaciju svojih misli.
Lec je veoma zahtjevan autor. Njegove igre rijeŸi od Ÿitatelja ponekad zahtijevaju erudiciju. Lapidarnost Lecovih aforizama Ÿesto svodi misao na jednu rijeŸ, Ÿiju dubinu moramo potra§iti u okolnostima u kojima je stvorena. Prividna jednostavnost samo je krinka za viçeslojnost asocijacija. Rijetko kada Ÿitatelj smije biti zadovoljan "otkrivanjem" dviju razina. ObiŸno postoji joç jedna, i joç... Prevoditelj njegovih aforizama morao je otkriti sve razine da bi ih mogao vjerno prenijeti u drugi jezik i kulturu, a tamo gdje je to nemogu†e, odustati od one najmanje bitne razine.
Za Lecove aforizme karakteristiŸno je i to da se, iako su ih kritiŸari uspjeli klasificirati i tematski sistematizirati, oni takvome redu ne pokoravaju. Njegove su misli navirale, i tako su zapisivane. Teçko ih je tematski poslo§iti, iako je vidljiva autorova sklonost nekim temama. Zato ih ni ovdje ne†emo slagati prema nekom redu, nego †emo ih ostaviti onakvima kakvim ih je autor zamislio - nepoŸeçljanima, çto god sve ta rijeŸ skrivala.

Barbara Kry¾an-Stanojevi†

Prijevod: BARBARA KRYZAN-STANOJEVI
Cijena: 59 kn