Urmuz
BIZARNE STRANICE    
»Bio je dadaist prije dadaista, nadrealist prije nadrealista«, kazao je Eugčne Ionesco. I već to priznanje danas pomalo zaboravljenom i zapostavljenom Urmuzu, što ga je izrekao njegov glasoviti sunarodnjak, bilo bi dovoljno da pobudi pažnju i respekt čitatelja zainteresiranog za avangardu, apsurd, inovativnost, parodiju, grotesku ili antiliteraturu, kako su neki opisivali Urmuzove tekstove. Unatoč tomu što su ti tekstovi bili vrlo kratki (»roman u četiri dijela« na svega nekoliko stranica!) i što ih je za života objavio samo dva, a nakon njegova samoubojstva 1923. godine pronađeno svega desetak, Urmuza u stručnoj literaturi gotovo beziznimno navode kao pionira nadrealizma, futurizma, dadaizma i ekspresionizma! Živio je, pisao i umro na nesvakidašnji način, a njegova je rana i eksplozivna bukureštanska pojava toliko... (NASTAVAK)

Iljf i Petrov
12 STOLICA    
Ilja Iljf i Jevgenij Petrov, »autor sastavljen od dvije polovine«, dva vedra i vesela mlada čovjeka, koji, unatoč iskrenom prijateljstvu, u uzajamnom oslovljavanju nikad nisu prešli na »ti«, djelovali su kao tandem samo desetak godina, stekavši sa svoja dva romana (oba je objavio Šareni dućan), nizom satiričkih pripovijedaka i feljtona i jednom putopisnom knjigom iznimnu popularnost...
     Od davne 1928. kad je roman »12 stolica« premijerno objavljen, svaki novi naraštaj iznova pada na šarm i svježinu ovog humorističnog evergrina. Uz glavni lik, beskrajno domišljatog prevaranta Ostapa Bendera, proteže se kolona pitoresknih figura: birokrati, malograđani, badavadžije, sitni lopovi, lokalni moćnici, nostalgičari za vremenom (NASTAVAK)

Gertrude Stein
PICASSO
Ovaj inspirativni i nekonvencionalni ogled američke spisateljice i pokroviteljice umjetnosti Gertrude Stein o djelu Pabla Picassa istovremeno je i dragocjeno svjedočanstvo iz privilegirane blizine o njegovu privatnom životu te o njihovu prijateljevanju, kao i druženju s nekima od najvećih umjetnika prve polovice prošlog stoljeća.
Za razliku od nje, kaže Gertrude Stein, »Picasso piše crtežima i slikama... Jedino Picasso vidi nešto drugo, drugu stvarnost. Komplikacije su uvijek jednostavne, no druga vizija u odnosu na viziju cijeloga svijeta vrlo je rijetka . Zbog toga su geniji rijetka pojava, komplicirati stvari na nove načine nije teško, ali vidjeti stvari na nov način istinski je teško – čovjeka u tome onemogućuje sve, navike, školovanje, svakidašnjica, (NASTAVAK)

Charles Bukowski
NEMA VIŠE HEROJA
Nema više heroja, druga je zbirka Bukovih »nesabranih« poslastica (priča, kolumni, eseja i kritika), svojevremeno objavljenih u zabačenim i zaboravljenim trash i underground časopisima, te nekoliko dosad neobjavljenih tekstova. Knjiga se pojavila slijedom načela »jer ste vi to tražili«, kao sretna posljedica tražbine nezasitnog tržišta koje je, kao i u slučaju Hendrixa, Morrisona, Presleya, Casha i drugih legendarnih rock heroja, gladno novih i neotkrivenih snimaka/tekstova. Bukowski kao da je to slutio: »Spavao sam u mnogim krevetima i proživio mnoge godine istražujući za vas. Ne očekujte da ću se sad povući, odustati i šutjeti o tome . Postoji, također, i nešto što se zove ljubav. Ja volim pisati prljave priče, a vi ih volite čitati i mrziti me zbog njih.« (NASTAVAK)

Abraham Lincoln
PREDSJEDNIČKE MISLI
Mitski ugled koji Abraham Lincoln uživa u američkoj kolektivnoj svijesti upravo je toliki koliko je veliko nepoznavanje činjenica iz Lincolnova života u Europi, a posebice u Hrvatskoj. U ispravljanju tih „rupa u znanju" zacijelo će pripomoći i veliki biografski spektakl Stevena Spielberga, a na jedan drugačiji, zasigurno i dublji i trajniji način, i ova zgodno koncipirana knjižica Lincolnovih misli i misli o Lincolnu.
Bez poznavanja Lincolnova života i djela nema, naime, ni potpunog razumijevanja cijele američke kulture, a što se podjednako odnosi kako na američku političku povijest, tako i na američku umjetnost, (NASTAVAK)

Mihail Elizarov
BIBLIOTEKAR
»Pa što je ovo, za Boga miloga? Kakva je ovo knjiga?« Moram priznati da mi tijekom čitanja romana Bibliotekar Mihaila Elizarova, ruskog prozaika mlađe generacije, ovakva i slična pitanja nisu izlazila iz glave...
Postmodernistička književnost opčinjena je knjigama i književnošću: Ime ruže, Hazarski rečnik, Koraljna vrata, Klub Dumas, Babilonska knjižnica... samo su neka od brojnih djela koja ilustriraju raspon, kvalitetu, ali i masovnu prihvaćenost »knjigâ o knjigama«. Ovaj, pak, ruski primjer ne zadržava se u okvirima žanra, štoviše, suvremena je to varijacija barem još nekolicine žanrova, tako i onog koji se ogleda u opsjednutosti serijskim ubojicama, psihopatima i nasiljem općenito – lako ga je identificirati u romanima: Američki psycho, Kad jaganjci utihnu, Ovo nije zemlja za starce, Elementarne čestice, Muškarci koji mrze žene... (NASTAVAK)

Vladislav Vančura
LJETO HIROVITO
Premda kod nas nedovoljno poznat, Vladislav Vančura vrstan je češki pisac i dramatičar, te uz Čapeka i Hašeka najpoznatiji i najcjenjeniji češki književnik između dva svjetska rata. Kao malotko znalački je vladao i eksperimentirao jezikom u traganju za novim načinom izražavanja: arhaičan, stiliziran govor, zvukovno oslikavanje riječima, lirske metafore, davnašnja sintaksa, duge »barokne« rečenice – sve su to značajke Vančurina intrigantnog rukopisa. »Da je Vančura otvorio dućan s metaforama, mogao je njima opskrbiti naraštaje čeških pisaca«, kazao je Kundera za svog sunarodnjaka.
»Humoristički romančić«, kako je podnaslov Ljeta hirovitog (1926), doista vjerno najavljuje karakter djela koje odiše hirovitošću i ironičnim ozračjem. Ovaj kratki, gotovo idilični tekst u maniri blage satire (NASTAVAK)

Vlada Bulatović Vib
NEPREVEDENE MISLI
Vladimir Bulatović Vib rođen je 8. 3. 1931. u selu Sopotsko, kod Resena (Makedonija). Posle velike mature (1949), Vib dolazi u Beograd i upisuje Višu novinarsko-diplomatsku školu; kad je škola rasformirana, upisuje se na Filozofski fakultet – Grupa za jugoslovensku književnost.
Novinarstvom se počeo baviti još kao đak gimnazije u Kragujevcu, gdje surađuje u lokalnom listu Svetlost. U Beogradu nastavlja pisati i objavljuje u Studentu. Tokom studija piše za mnoge književne časopise, a najčešće surađuje u listu Jež. Godine 1955. postaje stalni suradnik, a ubrzo i urednik ovog lista, gdje ostaje do 1961. Od tada, pa do 1963. urednik je novoformirane Beogradske nedelje. Tu piše stalne (NASTAVAK)

Benjamin Franklin
MISLI UBOGOG RICHARDA
Benjamin Franklin (1706-1790), državnik, diplomat i znanstvenik, svakako je jedan od najslavnijih i najpoznatijih Amerikanaca 18. stoljeća. Slojevita je osoba koju mnogi veličaju kao svojevrsnog gurua napretka, dok ga drugi optužuju da je svojom »protestantskom etikom« utro put nekim manje privlačnim aspektima modernog kapitalizma.
Političke su mu zasluge nesporne: glavni je izaslanik 13 američkih kolonija u pregovorima s engleskim dvorom oko samouprave (1760-ih), suautor Deklaracije o neovisnosti, s Francuskom je dogovorio financijsku i vojnu pomoć američkom ratu za oslobođenje, glavni je pregovarač u engleskom povlačenju i jedan od tvoraca američkog Ustava,  (NASTAVAK).

Sherwood Anderson
WINESBURG, OHIO
Pri posjetu Zagrebu u ožujku 2011. Amos Oz je ispričao kako mu je Winesburg, Ohio, najglasovitija i najcjenjenija knjiga Sherwooda Andersona, bila prekretnica u književnom radu: »Kad sam je pročitao, odjednom sam shvatio da sve, ali apsolutno sve, može biti važno... Anderson mi je kao piscu doslovce udahnuo život!« Slično su o Andersonu gotovo stoljeće ranije govorili: Hemingway, Faulkner, Wolfe, Steinbeck, Caldwell, Saroyan, Lovecraft, Henry Miller... kojima su se kasnije pridružili Ray Bradbury i Charles Bukowski (»Sherwood Anderson je mnogo bolji pisac od Hemingwaya, Faulknera, Steinbecka... i čitave te jebene gomile.«) , i svi su izražavali otvoreno divljenje Andersonovu djelu, čime je i zaslužio nadimak »pisac za pisce«. Da je Winesburg, Ohio iznimno (NASTAVAK)

Novo u distribuciji
Šarenog dućana

Novo dopunjeno izdanje knjige "Električna zastava" (365 stranica velikog formata, 500 tekstova) legendarnog rock-kritičara Žikice Simića, inače dugogodišnjeg zatvorskog psihologa.
(opširnije)